Kod primjene jestivih biljnih ulja naglasak je prvenstveno na hladno prešanim nerafiniranim uljima jer u suprotnom nema koristi od njih kod oralne ili dermalne primjene. Naravno uvijek ima iznimaka od pravila pa su pojedina ulja bolja rafinirana (kao što je ulje pamuka) jer su u tom slučaju uklonjene i neke štetne tvari iz ulja.
Kožu osim njegovanja „izvana“, treba njegovati i „iznutra“. Pri tome važnu ulogu imaju biljna ulja jer opskrbljuju kožu esencijalnim masnim kiselinama, mineralima i slično. Maslinovo biljno ulje ili od sikavice reguliraju rad jetre pa samim time djeluju i na kožu. Ulje lana je bogato omega 3-esencijalnim masnim kiselinama i izuzetno dobro hrani suhu kožu iznutra. Ulje crnogh kima je najbolji imuno-regulator stoga regulira i sve kožne probleme.
Biljna ulja odlično njeguju kožu i izvana zadržavajući njenu prirodnu vlagu, omekšavaju gornji sloj kože epidermisa i povoljno utječu na stanične procese u koži. Možda mislite kako su time pogodnija za suhu kožu, što ne proturječimo, no ona su jednako dobra i za masnu kožu. Kod nje se narušena regulacija sebuma može uravnotežiti sastavom masnih kiselina iz prirodnih ulja, čak i bolje nego da kožu pretjerano čistimo i peremo (čime se pojačava lučenje sebuma). Ovdje nam u pomoć mogu dodatno priskočiti prirodni pojačivači apsorpcije koji su sve popularniji u suhim uljima.
Za vanjsku primjenu biljnih ulja istaknuli bismo orahovo i konopljino ulje za njegu suhe kože te ulje lješnjaka za masnu kožu. Ono se brzo apsorbira, potiče cirkulaciju i regulira lučenje masnoće, stoga ga se ne rijetko koristi i kao anticelulitno ulje. Repičino , suncokretovo i bademovo ulje se koriste za sve tipove kože pa često služe kao bazna ulja.
Kako koža ljeti dodatno treba zaštitu od štetnih UV zračenja, priroda nam i u ovom slučaju „igra na ruku“ s uljima koja u sebi imaju prirodno ugrađen srednji ili visoki SPF (sun protection factor), poput ulja čileanske maline (SPF 28-50) ili čileanskog lješnjaka (SPF 10-30). Zaboravite samo na uvriježeno popularna ulja poput maslinovog, orahovog, kantarionovog ili ulja mrkve koja se često koriste radi bržeg tamnjenja. Ona imaju vrlo nizak SPF, a kantarionovo je uz to i fototoksično (može izazvati mrlje na koži).
Naš odgovor na pitanje, mogu li se jestiva biljna ulja koristiti za ljetnu njegu kože, je svakako potvrdan. No treba ipak pripaziti koja ulja pri tome koristimo, s većim naglaskom na njegu prije i nakon sunčanja, a manje za vrijeme sunčanja. Prirodnu zaštitu od sunca biljnim uljima možemo eventualno povećati dodavanjem mineralnih zaštitnih filtera poput cinkovog oksida ili titanijevog dioksida. Ovi prirodni minerali djeluju kao fizičke barijere koje odbijaju i raspršuju sunčeve UV zrake.
Mogli bismo reći da bez ulja ne možemo zamisliti njegu kože, ona su sastavni dio emulzija, maslaca, balzama, melema, bez njih ne bi bilo macerata, niti bi se eterična ulja mogla nanositi na kožu (osim lavande i čajevca). Upravo su macerati odlični za ljetnu njegu kože, a čine ih hladno prešana nerafinirana bazna ulja (suncokretovo, maslinovo, bademovo, repičino, jojobino itd.) u koja se prethodno potopilo ljekovito bilje na određeno vrijeme kako bi ispustilo svoja ljekovita svojstva.
Macerat korijena mrkve je zbog bogatog sadržaja beta-karotena odličan za tamnjenje kože, a zbog vitamina A i E sprečava procese starenja kože. Macerati nevena ili gospine trave su odlični za njegu kože nakon sunčanja jer potiču regeneraciju stanica, smiruju upaljenost i zarastanje rana.
Njegovati kožu možete i kombinacijom baznih ulja s eteričnima, te postići učinak hlađenja kože ako koristite ono od lavande koje je dobro za opekotine, ili regeneraciju kože ako koristite eterično ulje sjemena mrkve.
Primjena hladno prešanih nerafiniranih biljnih ulja u njezi kože je zaista svekolika te bez njih nezamisliva!
