Prehrana bez glutena i bez grižnje savjesti

Pojavom modernih vrsta bolesti među kojima je intolerancija na gluten pri samom vrhu, mnogi stručnjaci tvrde kako je najčešći uzrok tomu način života, nezdrava prehrana te neredovita (periodička) detoksikacija organizma. Zamislite samo koliko bi dugo vozio vaš auto bez redovitog servisiranja, mijenjanja ulja, filtera i ostalog ili koliko bi učinkovito radio klima uređaj bez redovitog čišćenja i održavanja? Na žalost situacija je takva da je danas prisutno sve više alergija, pogotovo onih na hranu, želučano-crijevnih, respiratornih ili kožnih problema, dijabetes…. a sve nabrojano može itekako biti povezani i s intolerancijom na gluten.

Što je uopće gluten?

Gluten je naziv za skupinu biljnih proteina tzv. prolamina, a najpoznatiji među njima su glijadin i glutenin iz pšenice. Ostali prolamini koje sve skupa kategoriziramo pod pojmom gluten nalaze se u žitaricama ječma, raži, pira, zobi, bulguru i kus-kusu. Gluten ima svojstvo ljepljivosti i elastičnosti (zato su navedene žitarice dobre za pravljenje kruha, peciva, kolača i tjestenina) te osim toga ima i svojstvo emulgatora i stabilizatora, ujedno i izvrstan nositelj aroma i začina.

Zašto je prisutna sve veća intolerancija na gluten?

Pšenica nije više kao što je nekad bila. Genetski modificirana kako bi se porastom stanovništva i u komercijalne svrhe proizvelo što više ove prehrambene namirnice, današnja pšenica ima deset puta više glutena i škroba nego tradicionalna. Uz to, vjerojatno u svom sastavu ima i glifosat, kemijski herbicid koji se koristi upravo za uzgoj GMO usjeva (pšenice, kukuruza, ječma, zobi…) te protiv korova. Kada uđe u organizam, djeluje na isti način – uništava i sprječava apsorpciju hranjivih tvari.

Tako preosjetljivost ili intolerancija na gluten izaziva neravnotežu imuniteta što može dovesti do autoimunih bolesti, upale crijevne sluznice ili propusnosti crijeva, celijakija, psorijaze, atopijskog dermatitisa, Hashimotove bolesti, astme i drugo.

Za i protiv glutenske ili bezglutenske prehrane

Sve ima svoje prednosti i mane. Ako ste primorani radi zdravstvenih problema prijeći na bezglutensku prehranu, danas je sve više prisutnih „gluten-free“ proizvoda koji omogućuju „normalan“ način života i prehrane. Svi Letifico proizvodi su bez glutena, pa ih možete konzumirati bez grižnje savjesti.

A ako želite isprobati ovu vrstu prehrane samo zato što želite voditi zdraviji način života ili smršaviti, mogli bismo reći da ste u pravu ali i niste. Da, izbacivanjem glutena iz prehrane, unosite manje ugljikohidrata te manje procesirane hrane (većinom se u njoj nalazi gluten, ali i razni emulgatori i konzervansi) što pomaže smanjenju kolesterola i poboljšanju probavnog sustava. Ali pri tome unosite manje vlakana i proteina te nutritivnih vrijednosti, naročito manje vitamina B12, cinka, magnezija, željeza, folne kiseline i kalcija. Također hrana bez glutena ima više masti i šećera što može dugoročno utjecati na povećanje kilograma.

Namirnice koje ne sadrže gluten

Namirnice koje ne sadrže gluten u svom izvornom oblik su žitarice: heljda, proso, amarant, quinoa, kukuruz i riža, zatim orašasti plodovi i sjemenke te brašna od njih, poput brašna od badema, lješnjaka ili oraha, nadalje brašna od krumpira, tapioke ili mahunarki kao što je slanutkovo ili sojino, sva biljna ulja, med, kakao pa i tamna čokolada, povrće i voće (kao što je aronija). Puno je još raznih namirnica bez glutena, kao što su mliječni proizvodi, ribe, jaja, gljive, pa čak i kava.

Na koji način koristiti Letifico proizvode u bezglutenskoj prehrani, posebice brašna?

Kako bezglutenska brašna ne sadrže „ljepljivu“ poveznicu koja će omogućiti bolje dizanje i rahlost tijesta, potrebno ih je međusobno kombinirati. Nekima će biti potrebno dodati više vode, neke će biti potrebno miješati s drugim vrstama bezglutenskih brašna, a neka će se moći koristiti samostalno.

Ako možete konzumirati gluten, za zdraviju verziju kruha pomiješajte 20% bezglutenskog brašna s 80% brašna koje sadrži gluten. Ako ne smijete uopće unositi gluten, onda 70-80 % bezglutenskog brašna kombinirajte s 20-30% mljevenih sjemenki lanaili chie koje s vodom stvaraju sluzastu ljepljivu masu, baš onu potrebnu za bolje povezivanje tijesta. U istu svrhu služe razni bezglutenski škrobovi kao što je prah od psyllium ljuskica, tapioka, kukuruzni škrob, aru prah i krumpirov škrob.

Bademovo , lješnjakovo ili orahovo brašno zbog svog slatkastog okusa možete koristiti za slastice poput palačinki ili kolača. Ipak ovu vrstu brašna dodajte u manjem omjeru (oko 20 %) jer je tijesto nakon pečenja krhko, pogotovo bademovo brašno. Brašno od konoplje osim što je dobar izvor proteina, odlično je za zgušnjavanje umaka, juhi, te opet u manjem omjeru (10%) kao dodatak tijestu za kruh, dok se brašno sikavice u kruh dodaje zbog korisnog silimarina koji je odličan za oporavak jetre. Heljdino brašno se najbolje kombinira s brašnom koje ima više škroba, pa ga možete povezati s prosenim, rižinim ili tapioka brašnom. Sjemenke heljde su ujedno odličan izvor bjelančevina, vlakana i zdravih složenih ugljikohidrata pa ju se smatra superhranom, a bila je i osnovna hrana gladijatorima, poznatim po velikoj snazi. Dok će brašno crnog kima odlično djelovati na probavni sustav, ulje će više djelovati na dišni sustav.

Sva Letificova biljna ulja su ujedno bezglutenska, kao i medene kreme, au njihovom kombiniraju prilikom spravljanja zdravih obroka moći ćete uživati bez grižnje savjesti i bez glutena.



About the author

Leave a Reply